a2Apo 18.1
b12Apo 18.24
c14Apo 18.8; 19.29; Rom 16.23
d161 Kor 16.15
e19Ais 29.14
f20Job 12.17; Ais 19.12; 33.18; 44.25
g31Jer 9.24

1 Corinthians 1

1Kristo Yesuji Pol noŋ oŋga nareko Anuture mire so sosore ŋi aposol fukego. Nonji maŋkekerisie ogone Sostenes iŋoke ŋegobere.

2Anuture kufufuŋ Korint sitio gogobi, nonji ŋoŋoke Biŋe buŋo mimane ekimiŋ ore warego. Kristo Yesuji ŋoŋo oŋga ŋareko iŋoke qakatobi roosoe ŋareru gbagbataeŋine fukegobi. Oŋuakoŋ ŋiŋigo uri yoŋoji moreŋ so Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore tina oŋgaku oŋga wosibi oi eru niŋo oŋuakoŋ ofoŋ enoreega, sosowo ŋoŋore Biŋe Quraŋ yo quraŋgabere. a

3Anutu Mamanoŋuŋ eru Ofoŋ Yesu Kristo yokoji yauŋmoriri ŋarebire womoo goinebi. Oŋu.

Polji Korint yoŋore Anutu iŋi miteŋ gaga:

4Ŋoŋo Kristo Yesuke qakatoru dimabi Anutuji yauŋmoririine ŋareya, ore eru damaŋ so ŋoŋore Anutune daŋge miku miteŋ gaego. 5Ŋoŋo Kristoke qakatoru dimabi gio bobore mamane yauŋ boakoŋ yobu ŋareme mamane fuŋne fuŋne biŋe gaku soine Biŋe buŋore fuŋne sosowo miegobi.

6Niŋo Kristore fuŋne kitiŋgaku mibeneŋ buŋo ore foriji fukeru sanaŋgako dimagobi ore so mamane yauŋ sosowo oi ŋareya. Ore eru Anutu miteŋ gaego. 7Ore eru gio bobore mamane yauŋ more so embimbiŋgaru dimaku Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristoji moke fukeiŋ ore odigaegobi.

8Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristoji basanaŋ ŋaberu damaŋ tatariineo totogo fukeiŋ, damaŋ oo ŋoŋo posiine fukeru buŋoŋaŋuŋ tomiri dimaku oi ŋonenimiŋ. 9Anutuji buŋoine poretiŋ boyoberu bapi ŋabeeiŋ. Iŋoji ŋoŋo iŋoyoŋunde Made Yesu Kristo Ofoŋnoŋuŋke jikigaru gonimiŋ ore oŋga ŋareya. Oŋu.

Korint kufufunji roiŋgaru kubuine kubuine dimagobi.

10O maŋkekerisie ogopune, nonji Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore tinao iŋi maŋbapakare eŋarego: Ŋoŋo sosowo yobu maŋ moakoŋ eru botuŋaŋuŋgo roroiŋ so eru goinebiyoŋ, maŋ-ŋaŋuŋ qojukabi moakoŋ fukeko mamane moakoŋ boyoberu goinebi. 11O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo botuŋaŋuŋgo kekepari kokoine eru gogobi, ore biŋe buŋo oi ŋigo Kloe iŋore garikiŋpu goineji najibuŋ.

12Yoore eru oi migo: Ŋoŋoreone goineji iŋi miegobi, “Niŋoji Polre buŋo boyobeegobeneŋ.” Goineji “Niŋoji Apolosre buŋo boyobeegobeneŋ,” miegobi. Jikigaru goineji iŋi miegobi, “Niŋoji Pitare buŋo boyobeegobeneŋ.” Ŋeŋeineo moke goineji iŋi miegobi, “Niŋoji Kristore buŋo boyobeegobeneŋ.” b 13Kristoji pougaru kokoine fukeya me? Pol nonji ŋoŋore eru maripoŋgo komebe me? Pol nonde tinao miti meso rau ŋarebuŋ me? Oŋu maneru egu jibugainebi?

14Nonji ŋoŋoreone Gaius eru Krispus miti meso rau yateboŋyoŋ, goine oi so rau yareboŋ ore eru “Anutu daŋge!” migo. c 15Ore eru “Polre tinao miti meso norebuŋ,” moji buŋo omaine oŋu egu miine.

16O fofori, Stefanas eru iŋore garikiŋpu oi oŋuakoŋ miti meso rau yareboŋyoŋ, yoŋore ŋadio mo miti meso rau teboŋ me mata, oi poretiŋ so manego. d 17Kristoji noŋ ŋiŋigo miti meso yarebemiŋ ore eru so sore nuyayoŋ, Bobiaŋ Biŋe misauebeminde najime raru wareego. Kristoji noŋunde ore maripoŋgo komeya, gio ore tobiriineji wakiru omaine egu fukeiŋ. Ore eru Biŋe buŋo oi moreŋ ŋire maŋgboroŋ paiineo kosa so miego. Oŋu.

Kristoji Anuture usuŋ eru mamane buruine barariŋga noreya.

18Ŋiŋigo misi korure biŋe fukenimiŋ, yoŋoji maripoŋinere Biŋe buŋo maneru ore eru manebi maŋyaŋuŋ tomiri yoŋore buŋo kamasi fukega. Oŋu fukegayoŋ, Sombunde biŋe fukegobeneŋ, niŋore buŋo oiji Anuture usuŋ barariŋga noreko maneegobeneŋ. 19Ore buŋoine Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega,

“Nonji mamane ŋiŋigo yoŋore maŋgboroŋ ketotiebe jibugaiŋ.
‘Mane taniŋga mukuegobeneŋ,’ miegobi, yoŋore mamane bojibugabe gbaŋiru omaine fukeiŋ.” e
20Maŋgboroŋ ŋiŋigo foriine oi uro gogobi? Buk osegaru mamanere fuŋne bofukebuŋ, oi uro? Moreŋgo migobobore qaqaji fukeru buŋo babokirieru miegobi, oi foriine tinabiŋeyaŋuŋke fukegobi me? Moreŋgo maŋgboroŋ pega, Anutuji yoŋore mamane-muku oi bawiwirime maŋ-ŋaŋuŋ tomiri kamasi fukega. Buŋo oi foriine. f

21Anutuji iŋoyoŋunde maŋgboronde so moreŋgo gogore buru ruayayoŋ, ŋiŋigoji yoŋoyaŋunde maŋgboroŋyaŋuŋ kitiŋgaku oŋuine oiji Anuture fuŋne mane mukukimiŋgo embimbiŋgaru mutu gobuŋ. Embimbiŋgaru goku Kristoji maripoŋgo komeya, ore eru “Maŋyaŋuŋ tomiri yoŋore buŋo!” mibuŋyoŋ, Anutuji Biŋe buŋo oi niŋoji misauekimiŋ ore nojiya. Oi mitaniŋgabeneŋ uri yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisieru manesiŋ ganimiŋ, oi babaaŋ qa yabeiŋgo maneko sagaya. 22Juda yoŋoji moge mosi qoqowirie fukenimiŋgo yameŋ keegobiyoŋ, Grik kantri yoŋoji maŋgbroroŋyaŋunji sogueiŋgo maneru janjaŋbuŋbuŋ odeegobi.

23Oi janjaŋbumbuŋ odeegobiyoŋ, niŋoji Kristo maripoŋgo qabi komeya ore Biŋe buŋo misaueegobeneŋ. Juda yoŋoji buŋo oi manebi maŋyaŋuŋ sembeako oo quŋgaru maŋyaŋuŋ so kerisieegobi. Kotu kantri yoŋoji ore eru manebi buŋo mutuine fukega.

24Kokoineji oŋu manesuegobiyoŋ, Anutuji oŋga noreko maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ, Kristoji niŋore Anuture maŋgboroŋ barariŋga noreru iŋoyoŋe Anuture usuŋ fuke noreru dimaga. Juda me kantri goine fukegobeneŋ, oi jibu Kristoke qakatoru dimaku moakoŋ fukegobeneŋ.

25Ŋiŋigo noŋunde maŋgboroŋ eru tobirinoŋuŋ oi wawakiine. Anutuji maŋine tomiri fukena ine, oiji jibu ŋiŋigo maŋgboroŋnoŋuŋ odureru ropekiine yobu fukena. Anutuji wiriine fukena ine, oiji jibu ŋiŋigo tobirinoŋuŋ odureru sanaŋ qaŋqaŋine yobu fukena.

26Maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo-ŋaŋunde fuŋne uruŋu eko Anutuji oŋga ŋareya, oi manesuinebi? Ŋoŋo kokoineji morende maŋgboroŋ soguine so roru gobuŋ. Kokoineji usuŋ paiineo meboŋaŋuŋke so gobuŋ. Mamapuŋaŋuŋ kokoineji biŋeroroyaŋuŋke so gobuŋ. 27Oŋu matayoŋ, moreŋ ŋiŋigoji ŋoŋore manebi maŋyaŋuŋ tomiri ŋiŋigo omaine fukegobi, Anutuji ŋoŋo oŋuine roosoe ŋabeya. Morende mamane ŋiŋigo yoine oi mimigaŋgaŋ eyareya. Moreŋ ŋiŋigoji ŋoŋore manebi wiriine fukegobi, Anutuji ŋoŋo oŋuine roosoe ŋabeya. Morende usuŋ ŋiŋigo yoine oi mimi qa yareya.

28Moreŋ ŋiŋigoji mipemiriŋ eŋareku fuŋneŋaŋunde manebi wawakiine fukegobi, Anutuji ŋoŋo oŋuine roosoe ŋabeya. Moreŋ ŋiŋigo yoŋore jiŋo maio soguine fukegobi, yoŋore biŋeroro ba waki ruako mataeiŋ ore wawakiine fukegobi, oi roosoe ŋabeya.

29Moji Anuture jiŋo maio sakiine egu ba ropeiŋ ore oŋu roosoe ŋabeya. 30Anutuji maŋgo eŋareko oga ŋabeme Kristo Yesuke qakatoru goku sanaŋgaegobi. Iŋoji Anuture maŋgboroŋ fuŋ mo barariŋga noreme maneegobeneŋ. Kristoji duenoŋuŋ baru buŋonoŋuŋ mitariko posikebeneŋ gogobeneŋ eru roosoe noreko gbagbataeŋine fukegobeneŋ. 31Biŋe Quraŋgo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, “Moji sakiine ba ropeiŋ, iŋoji Ofoŋ manega ore eru sakiine ba ropeine.” Buŋo ore so ebeneŋ sagaiŋ. Oŋu. g

Copyright information for MLH